Serbian Latin
Objavljivanje tajnih depeša američke vlade imalo je za cilj da stvori odbojnost prema učešću u ratu, poštovanje prema žrtvama i predstavljalo je način da se javnosti predstave sve posledice ratova, izjavio je osnivač sajta “Vikiliks” Džulijan Asanž, najkontroverznija i najzapaženija ličnost 2010. godine.
U emisiji “Rat, laži i video-trake” na televizijskom kanalu “Diskaveri”, Asanž i “Vikiliks” sinoć su nazvani državnim neprijateljem broj jedan Sjedinjenih Američkih Država, posle objavljivanja stotina hiljada tajnih izveštaja o ratovima u Iraku i Avganistanu.
“Vikiliks” je postao fenomen 21.veka koji niko nije mogao da predvidi, ocenjenjuje “Diskaveri”.
Asanž i njegovi saradnici pokazali su zapravo stvarnu moć, do tada možda potcenjivanu, elektronskih medija, od kojih nije ostala zaštićena ni najmoćnija svetska sila, smatra taj satelitski TV kanal.
Međutim, navedeno je u emisiji, herojstvo najpre pripisivano Asanžu, vremenom je u javnosti dovedeno u pitanje zbog objavljivanja imena iz depeša, dok su osnivača “Vikiliksa” mnogi, a naročito neki njegovi saradnici i kolege novinari, optužili da je želeo samo da se lično predstavi svetskoj javnosti i “postane ličnost godine”.
Istraga ne uspeva da poveže šefa „Vikiliksa” sa Bredlijem Meningom, vojnikom koji je dostavio tajne podatke Pentagona i Stejt departmenta.
Od našeg stalnog dopisnika
Vašington – Ef-Bi-Aj i Ministarstvo pravde ne uspevaju da pronađu dokaze koji bi optužili osnivača i šefa „Vikiliksa” Džulijana Asanža za zaveru da se „ukradu” i obelodane tajne Pentagona i Stejt departmenta, što bi bila pravna osnova za zahteve da se on izruči Americi da bi mu se ovde sudilo.
Kako izveštava „Volstrit džornal”, već višemesečna nastojanja američkih službi da povežu Asanža sa Bredlijem Meningom, vojnikom koji je, dok je bio na službi u Bagdadu, kopirao podatke sa zaštićene kompjuterske mreže i dostavio ih „Vikiliksu”, nisu urodila plodom. Mening je inače u pritvoru u jednom zatvoru u državi Virdžinija, u samici, zbog čega neke ovdašnje organizacije za zaštitu ljudskih prava tvrde da je izložen torturi.
Saslušanje Džulijana Asanža nastavljeno je danas pred londonskim sudom, koji treba da odluči o zahtevu Švedske za izručenje osnivača “Vikiliksa” zbog optužbi za silovanje
Asanž je juče zatražio od suda da spreči njegovo izručenje Stokholmu, tvrdeći da tamo neće imati pravično suđenje i da bi mogao da bude izručen SAD, koje bi mogle da ga osude na smrt ukoliko ga proglase krivim za špijunažu zbog objavljivanja američkih poverljivih informacija na internetu.
Švedska traži od Velike Britanije da izruči Australijanca (39) radi saslušanja u vezi sa optužbama dveju žena za silovanje i seksualno nasilje, što Asanž demantuje.
Asanžov advokat Džefri Robertson izjavio je juče da će Švedska, ukoliko bude dobila priliku da sudi Asanžu, to učiniti iza zatvorenih vrata, kao što radi u slučaju silovanja, što će biti kršenje pravde i ljudskih prava.
SILVER SPRING – Kanal “Diskaveri” saopštio je da će emitovati premijerno 27. februara emisiju “Vikiliks: Rat, laži i video trake”, koju će u terminu od 21.55 moći da prate i gledaoci iz Srbije.
“Dokumentarac hronološki prati priču od nastanka Vikiliksa do optužbi za zaveru protiv Džulijana Asanža, utemeljivača sajta. Asanž je dao i ekskluzivni intervju o motivima koji su pokretali Vikiliks, a osvrnuo se i na globalne efekte njenih aktivnosti”, saopštio je “Diskaveri”.
Hag — Neuspeh bataljona holandske vojske da spreči masakr nad Muslimanima u Srebrenici 1995. i dalje muči holandsko društvo, objavio “Vikiliks”.
U depeši iz ambasade SAD u Hagu koju je objavio taj portal, stoji da slučaj Srebrenice otežava i razmeštanja holandskih vojnika u inostranstvu.
U depeši poslatoj 19. decembra 2006. navodi se da je holandski ministar odbrane Henk Kamp predstavio specijalno znamenje za vojnike koji su bili u batljonu pod okriljem Unprofora u BiH 1995, što je izazvalo ostru reakciju medija.
Iako je znamenje imalo za cilj da oda počast holandskim vojnicima koji su “časno i savesno služili u teškim okolnostima”, ono nije dobro primljeno u holandskom društvu koje i dalje ima problema zbog neuspeha u sprečavanju masakra nad Muslimanima koji su u Srebrenici počinile snage bosanskih Srba.
U depeši objavljenoj 2. februara, navodi se da se “kukavice iz holandskog bataljona” u Holandiji okrivljuju što ništa nisu uradili da spreče masakr, dok su vojnici tvrdili da odbrana Srebrenice nije bila moguća zbog neodgovarajućeg mandata i oružja, kao i nedostatka podrške UN.
Vojnici su se vratili kući uz kritike da su nekompetentni, a mnogi su tražili lečenje od traume.
ČAČAK – Čačanska ekspozitura Društva srpsko-kubanskog prijateljstva pokrenula je inicijativu da osnivač ’’Vikiliksa’’ Džulijan Asanž postane počasni građanin grada Čačka.
’’Kao simbol revolucionarnog delovanja, Asanž je na putu da se kao heroj izjednači sa Če Gevarom, služeći se najmoćnijim ooružjem novog doba – informacijom. Duh ovog grada opravdava pokretanje ovakve inicijative, jer Čačak voli heroje’’, navodi se u saopštenju Društva srpsko-kubanskog prijateljstva.
Asanž je progovorio u ime programiranog, obesvešćenog sveta. Progovorio je istinu o porocima, zločinima, tamnoj strani diplomatske i političke medalje kojom su vratove ukrasili nezaslužni.
Aktivisti društva počeli su sa prikupljanjem 1.000 potpisa, koji će biti predati Gradskoj upravi.
http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/232880/Asanz-pocasni-Cacanin
Nezgodne podrobnosti iz Asanžovog života spreman je da otkrije i Danijel Domšajt Berg, suosnivač Vikiliksa i najbliži Asanžov saradnik, u knjizi „Unutar Vikiliksa: Vreme koje sam proveo u najopasnijem sajtu na svetu”, koja izlazi iz štampe ovog meseca. „Činjenica da se tako moćan projekat nalazi pod isključivom kontrolom nekoga ko ima strukturu ličnosti Džulijana Asanža predstavlja opasnost za doušnike i saradnike“, tvrdi Domšajt Berg.
http://www.blic.rs/Vesti/Svet/232718/Asanz-kao-ranjivi-i-arogantni-Petar-Pan
Osnivač Vikiliksa Džulijan Asanže optužio je najviše američke državnike, potpredsednika Džoa Bajdena i kongresmenku Saru Pejlin, da pozivaju na njegovo ubistvo
Asanž je sinoć u intervjuu za program CBS-a “60 minuta” ocenio da su osude Vikiliksa od strane američkih političara “potpuno nedopustive” dodavši da je to “najgora forma cenzure koju smo videli još od 1950-tih i Makartijeve ere”.
“Izjave američkog potpredsednika Džoa Bajdena, koji je rekao da sam visoko tehnološki terorista … Sare Pejlin koja je pozvala da me tretiraju kao talibana, da me ulove. To su pozivi na moje ubistvo ili ubistvo mojih saradnika”, rekao je Asanž.
Osnivač Vikiliksa je postao međunarodno poznat kada je novembra 2010. njegov vebsajt počeo da objavljuje preko 250.000 dokumenata američke diplomatske prepiske.
Istraga u SAD je pokušala i nije uspela da uspostavi vezu između Asanža i američkog vojnika Bredlika Meninga koji je optužen da je ilegalno presnimio hiljade vladinih dokumenata i doturio ih neovlašćenim osobama.
Rasprostranjeno je uverenje da je to bio Asanž, što ovaj 39-godišnji Australijanac odlucno negira.
“Mi smo igrali u okviru pravila”, rekao je Asanž CBS-u. “Mi nismo išli napolje da bi došli do materijala. Mi smo radili kao što radi svaki drugi američki izdavač. Postoje specijalna pravila za vojnike, za članove Stejt dipartmenta, kako da postupaju sa klasifikovanim informacijama. Podići optužnicu protiv izdavača… to se nije desilo”, ukazao je Asanž.
On je odbio da komentariše navode da je u posedu 5GB hard drajva koji pripada upravi “Benk of Amerika”. Novembra 2010. akcije “Benk of Amerike” su pale za tri procenta nakon spekulacija da će Vikiliks uskoro objaviti interna dokumenta banke.
Dok egipatske snage bezbednosti nastoje da uguše antivladine demonstracije, u američkim diplomatskim depešama procurelim u javnost preko Vikiliksa navodi se da je Vašington bezuspešno pokušavao da ubedi svog arapskog saveznika da poboljša stanje ljudskih prava, prenosi Glas Amerike
Dok egipatske snage bezbednosti nastoje da uguše antivladine demonstracije, u američkim diplomatskim depešama procurelim u javnost preko Vikiliksa navodi se da je Vašington bezuspešno pokušavao da ubedi svog arapskog saveznika da poboljša stanje ljudskih prava, prenosi Glas Amerike.
U američkim diplomatskim depešama, koje je Vikiliks ove nedelje predao Njujork tajmsu, navodi se da je stanje ljudskih prava u Egiptu osetljiva tema u razgovorima izmedju američkih funkcionera i egipatskog predsednika Hosnija Mubaraka.
Iako se diplomatija poboljšala pod predsednikom Barakom Obamom, američka ambasadorka u Egiptu Margaret Skobi navodno je 2009. godine upozoravala u svojim depešama da bi američke diplomate u razgovorima sa Mubarakom trebalo da ublaže svoj pritisak za veća ljudska prava.
Skobi je navodno rekla američkoj državnoj sekretarki Hilari Klinton da je egipatski predsednik “provereni i istinski realista” koji ima “malo strpljenja za idealističke ciljeve”.
U depešama se takodje kaže da je egipatski predsednik spreman da zapuši usta nekolicini pojedinaca da bi izbegao stvaranje nekog ekstremističkog pokreta, navodi Glas Ameirke.
U odvojenoj depeši, koju je pre dva dana objavio britanski dnevnik Gardijan, kaže se da je surovost policajaca u Egiptu toliko “rutinska i svuda prisutna” da je vlada prestala da tvrdi da ona ne postoji.
U depeši se navodi da kontakti američkih nedržavnih organizacija procenjuju da se u policijskim stanicama u Kairu svakodnevno dogadja na stotine slučajena mučenja zatvorenika.
Najuspešniji izvozni proizvod Srbije mogla bi da postane “revolucija”, što dokazuje i najnovija situacija u Egiptu gde bunt protiv vlade vodi organizacija koja je verna kopija srpskog Otpora. Posle Srbije, Gruzije, Ukrajine, Kirgizije, delimično i Belorusije, egipatski Pokret “6. april”, koji za simbol ima identičnu pesnicu kao i srpski Otpor, zatražio je odlazak s vlasti Hosnija Mubaraka.
Osnovao ga je Ahmad Maher još 2008. godine, kao organizaciju čiji je cilj bio podrška fabričkim radnicima koji su 6. aprila te godine krenuli u štrajk.
Ova organizacija na svom sajtu ne krije da joj je uzor, između ostalih, upravo srpski studentski pokret “Otpor”, a matrica organizovanja je gotovo identična.
Jedina razlika je u tome što Pokret “6. april” komunicira sa članovima i simpatizerima skoro isključivo preko socijalnih mreža na internetu, Tviter i Fejsbuk.
Upravo iz tog razloga je egipatska vlada i naredila prekid svih internet komunikacija, dok je funkcionisanje mreža mobilne telefonije otežano. Prvi savetnik u Ambasadi Srbije u Kairu Miroslav Mitrović kaže da mu je poznato postojanje pokreta sličnog “Otporu” koji deluje u Egiptu.
- Znam da postoji taj pokret, ali je sličnih pokreta bilo u mnogim zemljama – kaže Mitrović.
Vlada Egipta podnela ostavku, posle petodnevnih demonstracija protiv Mubarakovog režima. Sukobi demonstranata i policije se nastavljaju. Najmanje 74 osobe poginule, a više od dve hiljade povređeno.
Posle višednevnih protesta na ulicama gradova širom Egipta, vlada zvanično podnela ostavku. U demonstracijama protiv predsednika Mubaraka, poginulo je 74 osobe, među kojima deset policajaca, a više od dve hiljade je ranjeno.
Nekoliko hiljada učesnika protesta okupljenih na Trgu oslobođenja skandiraju “Odlazi, odlazi” i “Mirno, mirno” pred pripadnicima vojnih snaga, koji su raspoređeni po gradu kako bi suzbili pobunu. Policija je pucala u blizini okupljenih demonstranata.
Najistaknutiji Mubarakov protivnik Mohamed El Baradej pridružio se demonstrantima. Baradej je poručio da egipatski predsednik “mora da ode”.
“Danas sam na ulicama sa mojim kolegama da bi doneo promenu i preneo predsedniku Mubaraku poruku da mora da napusti vlast” rekao je bivši čelnik Međunarodne agencije za atomsku energiju.
“Predsednik Mubarak nije razumeo poruku egipatskog naroda. Njegov govor je potpuno razočarao. Protesti će se nastaviti sve jače do pada režima”, rekao je El Baradej.
Vojska obezbeđuje Egipatski muzej u centru prestonice, u kojem se čuva veliki broj starina, uključujući sadržaj Tutankamonove grobnice i njegovu zlatnu posmrtnu masku, kako bi se sprečile krađe.
Turistima su zabranjene posete piramidama faraona, a pristup platou u Gizi blokiran je pomoću tenkova i oklopnih vozila.
Tokom dosadašnjih protesta, neki od najvećih sukoba dogodili su se na trgovima i ulicama u blizini ovog muzeja, a prema pojedinim izveštajima, zabeležene su krađe iz zgrada vlade.
Dan nakon ukidanja mobilne telefonije i Interneta u Egiptu, mobilna telefonija ponovo je delimično uspostavljena. Internet je, međutim, i dalje u prekidu. Read the rest of this entry »
Firma angažovana na istrazi finansiranja “Vikiliksa” nije pronašla nikakav dokaz da je bilo kršenja zakona, navodi se u dokumentu u koji je agencija AP imala uvid
U istrazi, sprovedenoj na zahtev kompanije “Viza” (Visa), nije pronađen nijedan dokaz da je posrednik u prebacivanju donacija “Vikiliksu”, islandska kompanija “DataSel ehf” (DataCell ehf), prekršila zakon.
Kompanija “Viza Jurop” (Visa Europe) danas je, međutim, saopštila da će nastaviti sa blokiranjem donacija “Vikiliksu” dok ne završi svoju istragu, preneo je AP.
Portparolka te kompanije Amanda Kamin nije mogla da kaže kada će njihova istraga, koja je ušla u osmu sedmicu, biti završena.
“Viza” je jedna od američkih kompanija koja je prekinula veze sa “Vikiliksom”, pošto je taj sajt počeo sa objavljivanjem poverljive američke diplomatske prepiske krajem prošle godine.
Američki zvaničnici su optužili taj sajt da je ugrozio američku nacionalnu bezbednost.
Vikiliks se nada da će u naredna tri meseca uspeti da pridobije ukupno oko 60 medijskih organizacija koje bi objavljivale poverljive američke diplomatske depeše, rekao je danas u intervjuu za agenciju AP njegov osnivač Džulijan Asanž
Asanž je naveo da Vikiliks već sarađuje sa oko 20 medijskih partnera, među kojima su i veliki listovi, poput američkog Njujork tajmsa (The New York Times) i britanskog Gardijana (The Guardian), koji su mu pružali podršku od samog početka objavljivanja depeša, krajem novembra 2010. “Borimo se da maksimalno plasiramo materijale koje posedujemo”, rekao je osnivač Vikiliksa u telefonskom intervjuu za AP, u kome je otkrio svoju medijsku strategiju.
Vikiliks je do sada objavio 2.658 diplomatskih depeša na svom vebsajtu, što je nešto više od jedan odsto od 251.287 poverljivih američkih dokumenata, koje tvrdi da ima u svom posedu.
Asanž je naveo da britanski Tajms (The Times) i Gardijan (The Guardian), španski Pais (El Pais), francuski Mond (Le Mond) i nemački Špigel (Der Spiegel) još uvek treba da “prođu kroz” sve depeše, iako nije precizirao koliko je još dokumenata ostalo nepročitano.
Visoki američki zvaničnici optužili su Vikiliks za bezobzirnost kada se radi o načinu na koji objavljuje dokumenta, ali je Asanž naveo, uz nekoliko izuzetaka, da je zadovoljan kako je taj proces tekao do sada.
Asanž, koji se trenutno nalazi na uslovnoj slobodi u Britaniji i čeka ročište o izručenju Švedskoj zbog otpužbi za seksualno maltretiranje dve žene u toj zemlji, ranije je izrazio nezadovoljstvo zbog sporosti u procesu objavljivanja diplomatskih depeša.
On je ocenio da će objavljivanie depeša koje se tiču određenih zemalja u biranim lokalnim medijima uticati da one izađu u javnost brže nego do sada.
Asanž je pojasnio da se to može postići tako što bi se u zemlji u kojoj su konzervativci na vlasti depeše davale na objavljivanje levičarskim listovima, i obrnuto.
Osnivač Vikiliksa je rekao da su svi novi mediji koji će objavljivati tajna diplomatska dokumenta prihvatili ista pravila koja su prvobitno dogovorena sa Tajmsom i drugim listovima.
Od listova je traženo da uklone potencijalno opasna imena ili tajne koje bi mogle da ugroze živote ljudi, a potom tako obrađene depeše proslede Vikiliksu, koji zauzvrat usklađuje vreme njihovog objavljivanja sa novinskim člancima.
Nova dokumenta objavljena na sajtu “Vikiliks” otkrivaju da Iran užurbano radi na proizvodnji atomske bombe uz podršku Kine. Kako se navodi u jednom novinskom članku, iranska vlada pri tom sistematski izbegava sankcije kako bi unapredila svoj nuklearni program, izveštava list “Velt am zontag”, pozivajući se na tajna američka dokumenta objavljena na portalu za otkrivanje tajni.
Američka vlada u Vašingtonu je zabrinuta zbog ovakvog razvoja događaja. Kako se navodi, američko ministarstvo spoljnih poslova je u brojnim izveštajima izrazilo zabrinutost zbog toga što kineski zvaničnici dobijaju informacije o daljem širenju raketne tehnike, ali da je bilo vrlo malo ili gotovo nikakvih povratnih informacija iz Pekinga o situaciji u vezi sa istragom ili mogućim koracima.
Iran je očigledno pod snažnim vremenskim pritiskom. Kako se navodi u izveštaju, iz američkih dokumenata proizilazi da predsednik Mahmud Ahmadinedžad ulaže napore da što pre napravi atomsku bombu – pre nego što njegova zemlja doživi privredni kolaps.
Osim toga, dokumenta pokazuju da nemačka vlada u diskusiji o sankcijama prema Iranu očigledno izaziva gnev svojih saveznika. Ovlašćeni za Iran britanskog ministarstva spoljnih poslova navodno je izjavio da je Berlin, kada je reč o sankcijama prema Iranu, teoretski “uključen”, ali “ne i u praksi”.
http://www.blic.rs/Vesti/Svet/231214/Vikiliks-Iran-pravi-atomsku-bombu-uz-podrsku-Kine
Sud u Cirihu doneo je odluku da produži pritvor nekadašnjem švajcarskom bankaru Rudolfu Elmeru, koji je prošle sedmice saslušan pod sumnjom da je prekršio zakon o švajcarskih bankama, dostavljajući podatke sajtu “Vikiliks”, javila je agencija Rojters
Elmer ima pravo žalbe na odluku suda u roku od 10 dana, navedeno je u saopštenju kancelarije njegovog advokata Gandena Tetonga, datiranog 22. januara.
Elmer, nekadašnji bankar “Julijus Bera”, prebačen je u pritvor u sredu uveče pošto je veb sajtu “Vikiliks” dostavio dva CD-a, na kojima se navodno nalaze detalji oko 2.000 “ofšor” računa, prenela je britanska agencija.
U odvojenom slučaju, u sredu ujutru, Elmer je proglašen krivim zbog kršenja tajnosti švajcarskih bankovnih računa, pošto je poreskim vlastima prosledio podatke o privatnim klijentima i pretio zaposlenim u svojoj bivšoj kompaniji.
On je na tu presudu već uložio žalbu.
Osnivač “Vikiliksa” Džulijan Asanž kritikovao je juče švajcarske vlasti zbog hapšenja Elmera, navodeći da je bilo potrebno da ispitaju slučajeve utaje poreza koje je švajcarski bankar otkrio.
Švajcarski mediji spekulišu da se podaci dostavljeni “Vikiliksu” tiču poslova “Julijus Bera” na Kajmanskim ostrvima, koje je vodio upravo Elmer i da stoga njihovu tajnost ne štiti švajcarski zakon o bankama.
