Croatian
Recorded live on February 27, 2012
.
OSNIVAČ WikiLeaksa Julian Assange optužio je britansku izdavačku kuću Canongate za povredu ugovora, nakon što su ovi ipak odlučili danas u prodaju pustiti njegovu neautoriziranu biografiju.
Assange tvrdi kakao je to nedovršeni i apsolutno nekontrolirani uradak, i da izdavač samo želi profitirati od objave nacrta punog grešaka. “Motivi ove neautorizirane objave nemaju nikakve veze sa slobodom informacija. Riječ je o dobrom starom oportunizmu i dvoličnosti – varanju ljudi kako bi se zaradio koji dolar.”
Kazao je kako je Canongate povrijedio i ugovor, ali i prekršio osobna uvjerenja koja je dao Assangeu da neće objaviti biografiju bez njegovog dopuštenja. Međutim, iz Canon gate poručuju kako nema govora o kršenju ugovora i falsifikaciji, s obzirom na to da mu je honorar uplaćen još unaprijed, te da je dugo radio s “ghostwriterom”. Navodno se kasnije želio povući iz dogovora, ali nije mogao vratiti novac.
“Ne slažemo se s Julianovom procjenom knjige. Vjerujemo da ona objašnjava kakav je čovjek i kakav je njegov rad. Uostalom, svaki memoari su vrsta prostitucije”, poručili su izdavači iz Canongatea.
U knjizi će navodno biti i detalji o njegovim seksualnim odnosima s dvjema Šveđankama koje su ga potom optužile za napastovanje.
Komentar Ante Mikića
Ponašanje hrvatske političke i pravosudne elite, koje se u svjetlu Wikileaksovih dokumenata ogleda u svom punom sjaju, nije tek stvar prošlosti, koju ionako ne možemo promijeniti. Ono itekako utječe na našu sadašnjost, a moglo bi biti pogubno i za hrvatsku budućnost.
Pomalo u sjeni besmislenih prepucavanja predsjednice Vlade Jadranke Kosor i predsjednika Ive Josipovića, hrvatska je javnost proteklih dana dobila na uvid još jednu porciju američkih diplomatskih dokumenata, kojih se svojedobno dokopala međunarodna organizacija Wikileaks. Kad je prije 10-ak mjeseci s njihovih internetskih stranica iscurila prva veća tura prepiske američkih diplomata diljem svijeta, novi je hrvatski predsjednik, vjerojatno ne bez razloga, izražavao bojazan da bi to moglo ‘ugroziti sigurnost i ljudi i zemalja’, ali i poručivao da ‘navodi o Hrvatskoj ne zaslužuju preveliku pozornost’. Danas se čini da, barem kad je Hrvatska u pitanju, Josipović nije bio u pravu.
Sadržaj izvješća američkih diplomata iz Zagreba, naime, itekako zaslužuje pozornost hrvatske javnosti, jer ona iz tih pisama može izvući vrlo korisne pouke, ali i potvrditi mnoge svoje opravdane strahove. I to ne od Amerikanaca, nego od vlastite političke i pravosudne elite.
WikiLeaks je objavio ovog tjedna novi niz s gotovo 134.000 povjerljivih američkih diplomatskih brzojava, tvrdeći da time ne dovodi u opasnost ljudske živote.
Najpoznatija stranica za objavu povjerljivih dokumenata, WikiLeaks, objavila je kako će ignorirati traženje američkog State Departmenta te objaviti nove diplomatske dokumente, piše Hina.
“WikiLeaks nas je upozorio da će uskoro objaviti nove dopise te da i dalje namjerava objavljivati povjerljive dokumente”, rekla je u Parizu glasnogovornica američkoga State Departmenta Victoria Nuland.
“WikiLeaks ignorira naše traženje da ne objavi američke dokumente”, dodala je.
Specijalizirana internetska stranica nije precizirala sadržaj dokumenta koji se može otvoriti samo lozinkom koja će biti objavljena “u prikladnom trenutku”.
WikiLeaks objavio je ovog tjedna novi niz s gotovo 134.000 američkih diplomatskih brzojava te se brani od optužaba prema kojima dovodi u opasnost ljudske živote objavljujući neredigirane američke diplomatske bilješke na svojim internetskim stranicama.
http://metro-portal.hr/wikileaks-objavio-nove-dokumente-unatoc-protivljenju-amerikanaca/62798
INTERNET stranica WikiLeaks jučer je bila žrtvom cyber-napada, zbog čega je bila nedostupna, a napad se povezuje s nedavno objavljenim desecima tisuća dokumenata State Departmenta, iako još uvijek nije točno poznato tko stoji iza napada.
“WikiLeaks.org je trenutno pod hakerskim napadom”, poručila je grupa na svom Twitter profilu jučer navečer. Samo sat vremena kasnije, čitava stranica i dokumenti objavljeni na njoj bili su nedostupni. WikiLeaks je svojim korisnicima sugerirao da dokumente potraže na “zrcalnim” stranicama ili na drugom pretraživačkom servisu Cablegatesearch.net.
Kako je skupina internetskih aktivista uzdrmala najmoćnije nacije svijeta.
Ugledni novinari i urednici Spiegela daju eksluzivan uvid u osnutak i rad WikiLeaksa te raspravljaju o brojnim pitanjima koja zanimaju mnoge: Tko je Assange i što ga pokreće? Imaju li građani pravo znati tajne svoje države? Je li WikiLeaks budućnost istraživačkog novinarstva – ili jednostavno najopasnija stranica na internetu?
Ovo nije autorizirana biografija Juliana Assangea, ali onaj tko se bavi WikiLeaksom, prije svega se mora baviti Assangeom. Pratili smo njegovo djelovanje, kao i djelovanje nekoliko njegovih suradnika te s njima raspravljali u Londonu i Berlinu, i redovito ondje gdje se Assangea i društvo, uzduž i poprijeko kontinenata i vremenskih zona, najlakše može naći: online, na chatu.
Da bi se razumjelo Assangea, treba ga se sresti više od dva-tri puta. Izgradio je fasadu, teško ga je prozreti, u tom smislu nalikuje na profesionalne političare; slika koju mnogi u portretima oblikuju o njemu prije svega prikazuje tu fasadu. Ispočetka nije htio razgovarati o svom privatnom životu – to je uvjetovao prije susreta. Na kraju je to ipak učinio, barem djelomično.
Provjerili smo njegove izjave, koliko je to bilo moguće, u razgovorima s ljudima koju jesu dio njegova života, ili su to bili. Tijekom mjeseci u kojima je nastajala ova knjiga razgovarali mo s desetak još aktivnih ili nekadašnjih suradnika WikiLeaksa u Engleskoj, Njemačkoj, Australiji, na Islandu i u SAD-u.
U tom smo razdoblju često razgovarali i svađali se s Assangeom jer smo o mnogo stvari imali različito mišljenje. Ne dijelimo s njim ni zavjereničko-teorijske sklonosti ni omalovažavajući pogled na novinarstvo, i mislimo da bi bilo dobro za WikiLeaks da dobije demokratsku strukturu. No naš doživljaj Juliana Assangea bio je drugačiji od onih uobičajenih: nije arogantan, nije nepravedan, nije neugodan, on je izniman i inspirativan sugovornik.
http://metro-portal.hr/knjiga-dana-marcel-rosenbach-i-holger-stark-wikileaks/60917
Tvrtka partner WikiLeaksa ovoga je tjedna našla novu banku za zaprimanje donacija preko kartica Visa i Mastercard no prekid višemjesečnog embarga bio je samo privremen jer je banka zaustavila uplate u roku od nekoliko sati, rekle su agenciji Reuters dvije osobe upoznate sa slučajem.
Visa i MasterCard su u prosincu blokirale donacije WikiLeaksu no u četvrtak je tvrtka DataCell koja proslijeđuje uplate rekla da može ponovno obrađivati donacije grupi Juliana Assangea.
Islandska banka Valitor pristala je prihvaćati uplate koje obrađuje DataCell ali DataCell nije Viatoru rekao da će te uplate uključivati donacije WikiLekasu, prenosi Reuters iz svojih izvora.
Valitor je blokirao donacije WikiLeaksu putem Vise i MasterCarda u petak i prekinuo ugovor s Datacellom, rekao je Reutersov sugovornik. Obrađeno je manje od 100 donacija prije no što je Valitor blokirao uplate.
Glasnogovornica Vise za Europu rekla je da je Visa obustavila prihvaćanje uplata čim je uočila kome su donacije namijenjene a MasterCard je rekao da nije promijenio svoje stajalište glede embarga na donacije za WikiLeaks.
http://www.tportal.hr/ResourceManager/GetImage.aspx?imgId=148947&fmtId=20
Dvosatna tribina poznatog slovenca i osnivača wikileaksa na tajnoj adresi u londonu zaintrigirala javnost
Ako na svijetu postoji osoba koja je zaslužila Nobelovu nagradu za mir, onda je to 23-godišnji Bradley Manning, američki vojni programer i obavještajni analitičar kojega oružane snage SAD-a optužuju za odavanje službenih podataka - dostavljanje više od 250.000 povjerljivih bilješki i dokumenata WikiLeaksu.
Ustvrdio je to slovenski filozof Slavoj Žižek na dvosatnoj tribini s Julianom Assangeom, osnivačem WikiLeaksa i jednim od “najopasnijih”, ali i najobjavljivanijih ljudi na svijetu.
Zbog sigurnosnih razloga, lokacija njihova susreta bila je dva puta premještana sve dalje od središta Londona, a kad su napokon sjeli zajedno, poznati slovenski filozof Slavoj Žižek i osnivač WikiLeaksa Julian Assange razgovarali su o mnogim gorućim temama vezanim uz informacije, informiranost te pravo ljudi i naroda da znaju što u njihovo ime poduzimaju njihove vlade, vojske ili druge velike institucije. Read the rest of this entry »
Još dvije tužbe, jedna u Danskoj, a druga na Islandu, trebale bi slijediti u rujnu
REYKJAVIK – WikiLeaks će u četvrtak podnijeti tužbu Europskoj komisiji protiv kartičarskih kuća Visa i MasterCard ako mu ne ukinu blokadu donacija, rekao je odvjetnik tvrtke.
Još dvije tužbe, jedna u Danskoj, a druga na Islandu, trebale bi slijediti u rujnu kako bi WikiLeaks dobio povrat nekoliko desetaka milijuna eura koje je mogao dobiti da mu kartičarske kuće prije sedam mjeseci nisu uvele blokadu, rekao je odvjetnik Svein Andri Sveinsson.
»U ovom slučaju imamo tri bojna polja. Jedno u Bruxellesu, jedno u Danskoj i jedno na Islandu«, istaknuo je.Pred Europskom komisijom WikiLeaks i islandska tvrtka za prikupljanje sredstava DataCell žalit će se zbog »zloporabe dominantnog položaja« i »kršenja europskih pravila tržišnog natjecanja«, rekao je Sveinsson, istaknuvši da Visa i MasterCard posjeduju 96 posto kartičarskog tržišta u Europi.
»Ako se ništa ne promijeni, tužba će biti podnesena u četvrtak«, rekao je.
»Visa i MasterCard ne mogu odlučiti da suspendiraju plaćanja bez opravdana razloga.
Mnogi misle da je WikiLeaks piratska stranica, no to je medij kao i drugi , koji ponekad dobija povjerljive informacije koje procure. To nisu pirati i nisu odgovorni za curenje informacija«, rekao je odvjetnik.
WikiLeaks je najveću potporu dobio u Južnoafričkoj Republici, Njemačkoj, Rusiji i Argentini, dok je najviše protivnika aktivnosti WikiLeaksa u SAD-u, Južnoj Koreji, Velikoj Britaniji, Indiji i Indoneziji
Prema istraživanju Ipsosa koje je obuhvatilo 18,829 osoba iz 24 države, dvije trećine ljudi smatra kako suosnivač WikiLeaksa Julian Assange nije kriminalac, te kako ga SAD ne bi smjele optuživati za objavljivanje tisuća tajnih dokumenata na internetu.
Prema Ipsosovu istraživanju, 79 posto ljudi zna za postojanje WikiLeaksa, 67 posto njih smatra da Assangea ne bi trebalo optuživati, dok 75 posto njih podržava objavljivanje tajnih dokumenata.
No, u SAD-u 69 posto anketiranih smatra kako Assangea treba optužiti, a 61 posto se protivi objavi tajnih dokumenata.
WikiLeaks je najveću potporu dobio u Južnoafričkoj Republici, Njemačkoj, Rusiji i Argentini, dok je najviše protivnika aktivnosti WikiLeaksa u SAD-u, Južnoj Koreji, Velikoj Britaniji, Indiji i Indoneziji.
WikiLeaks je objavio više od 250,000 dokumenata koji su bacili loše svjetlo na američku diplomaciju i tajne službe.
Assange, australski kompjutorski stručnjak, trenutačno pokušava izbjeći izručenje iz Velike Britanije u Švedsku zbog optužbi za pedofiliju.
U istraživanju Ipsosa sudjelovali su državljani Argentine, Australije, Belgije, Brazila, Kanade, Kine, Francuske, Njemačke, Velike Britanije, Mađarske, Indije, Indonezije, Italije, Japana, Meksika, Poljske, Rusije, Saudijske Arabije, Južnoafričke Republike, Južne Koreje, Španjolske, Švedske, Turske i SAD-a.
http://www.nacional.hr/clanak/106786/dvije-trecine-ljudi-u-svijetu-podrzava-assangea-i-wikileaks
Mjerila o zaštiti nuklearnih elektrana od potresa Japan je u posljednjih 35 godina osuvremenio svega tri puta
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) upozorila je Japan prije dvije godine da njihove nuklearne elektrane neće izdržati snažne potrese, piše Daily Telegraph pozivajući se na diplomatske depše objavljene na Wikileaksu.
Dužnosnik IAEA-e još je u prosincu 2008. godine izjavio kako su sigurnosna mjerila zastarjela te da bi snažan potres predstavio ‘ozbiljan problem’ nuklearnim postrojenjima. Iako je japanska vlada obećala da će unaprijediti sigurnost elektrana, nakon potresa te tsunamija u petak pojavljuje se pitanje jesu li to učinili dovoljno kvalitetno.
Kao jedan od odgovora na upozorenje Japan je u nuklearnoj elektrani Fukushima Deiichi sagradio centar za hitne slučajeve, no samo postrojenje dizajnirano je kako bi izdržalo podrhtavanje magnitude 7 stupnjeva Richterove ljestvice. Potres od petka imao je gotovo 9 stupnjeva. Ova će vijest stvoriti dodatni pritisak na japanskog premijerka Naoto Kana koji je već sada kritiziran zbog državnog izbjegavanja odgovornosti za novonastalu nuklearnu krizu. Read the rest of this entry »
OBJAVLJIVANJE američkih diplomatskih depeša pridonijelo je nemirima u Sjevernoj Africi i na Bliskom istoku, rekao je jučer suosnivač WikiLeaksa Julian Assange.
Assange je uzburkao diplomatski svijet objavivši tisuće tajnih depeša američkih veleposlanstava, a sada tvrdi da je taj čin pokazao nekim totalitarnim državama da se ne mogu osloniti na američku potporu ako prosvjednicima uzvrate vojnom silom. Tvrdi da je Zapadu na taj način otežano podržavanje dugotrajnih arapskih režima.
“Prepiska o stanju u Tunisu je jasno pokazivala da će SAD, ako vojska okrene leđa predsjedniku, stati na stranu vojske. To je zasigurno utjecalo i na susjedne zemlje koje su zaključile da će politika prema njima biti ista”, rekao je.
Dodao je da je, kako su se nemiri širili, WikiLeaks objavljivao dokumente o čelnicima Egipta, Libije i Bahreina “najbrže što je bilo moguće”. “Depeše nisu objavljene zato da bi građani tih zemalja doznali što se događa, jer je veći dio njih to već znao, već zato da se Zapadu onemogući podupiranje totalitarnih vođa”, rekao je.
Objasnio je to na konkretnom primjeru donedavng egipatskog predsjednika Hosnija Mubaraka, rekavši da su depeše o bivšem šefu obavještajne službe i potpredsjedniku Omaru Sulejmanu spriječile SAD da javno istupi i podrži Mubarakov režim. Assange je predavanje održao pred 800 studenata Sveučilišta Cambridge.
Izvor: http://www.index.hr/vijesti/clanak/assange-wikileaksovo-objavljivanje-depesa-pridonijelo-je-nemirima-u-arapskim-zemljama/542599.aspx
Za ovogodišnje priznanje nominiran je rekordni 241 kandidat, javlja AFP. Najzvučnije ime među nominiranima je WikiLeaks, a na popisu su se našli i revolucionari iz arapskog svijeta.
Nobelov institut u Oslu objavio je nominacije za Nobelovu nagradu za mir. Za ovogodišnje priznanje nominiran je rekordni 241 kandidat, javlja AFP. Najzvučnije ime među nominiranima je WikiLeaks, a na popisu su se našli i revolucionari iz arapskog svijeta.
Direktor Nobelova instituta Geir Lundestad rekao je da se broj nominacija povećava svake godine te da ih je lani bilo 237.
Više od 50 godina imena nominiranih držana su u tajnosti, ali ove godine prvi put je objavljen popis na kojem su se našle 53 organizacije i 188 pojedinaca.
Lundestad je dodao da je ovogodišnja lista nominiranih nastala pod utjecajem zbivanja u Tunisu, Egiptu i Libiji.
Imena dobitnika znat će se u listopadu, a nagrade će biti dodijeljene na svečanoj ceremoniji koja se održava 10. prosinca.
Izvor: http://www.vecernji.hr/vijesti/wikileaks-medu-nominiranima-nobelovu-nagradu-mir-clanak-259143
LONDONSKI sud donio je odluku o izručenju Juliana Assangea Švedskoj. Smatraju kako treba biti izručen i izjasniti se o optužbama za silovanje. Assangeovi će odvjetnici uložiti žalbu na odluku o izručenju, pa će tek na ljeto biti poznata konačna odluka, javljaju britanski mediji.
Na sudu Belmarsh u južnom Londonu okružni sudac Howard Riddle je kazao kako izručenjem neće biti povrijeđena ljudska prava osnivača WikiLeaksa. Assange je već najavio žalbu na ovu odluku suda te odbacuje tri optužbe za seksualni napad i jednu optužbu za silovanje u Stocholmu prošlog kolovoza. Vjeruje kako su optužbe politički motivirane zbog rada WikiLeaksa. Read the rest of this entry »
AUSTRALSKA vlada očekuje da će Julian Assange imati pošten tretman ukoliko ga izruče u Švedsku. Napisao je to australski veleposlanik u pismu poslanom švedskom ministru pravosuđa. Podsjećamo, sud u Londonu idućeg tjedna trebao bi donijeti odluku o zahtjevu za izručenje.
Assange još nije optužen ni za kakav zločin, ali tužitelji u Švedskoj žele ga ispitati zbog dva odvojena slučaja silovanja i seksualnog zlostavljanja za koje ga se tereti. Osnivač WikiLeaksa je sve optužbe odbacio, te je uvjeren da će, ukoliko ga izruče u Švedsku, vrlo brzo završiti u američkom zatvoru.
“Ni najmanje ne sumnjam da ste svjesni svih detalja ovog slučaja, s obzirom da je bio vrlo eksponiran u međunarodnim medijima. Želim vam prenijeti očekivanja australske vlade da će Assange imati pošten tretman ukoliko ga se izruči Švedskoj”, napisao je veleposlanik u Stockholmu Paul Stephens.
Švedski ministar pravosuđa Beatrice Ask za sada nije odgovorio na pismo. Međutim, švedski premijer Fredrik Reindeldt još je prošlog tjedna za TV4 izjavio da je “žalostan” načinom na kojeg su Assangeovi odvjetnici opisali pravosudni sustav u Švedskoj. Assangeov odvjetnik Geoffrey Robertson je, naime, otvoreno izjavio da njegov klijent neće u Švedskoj imati pošteno suđenje.
Izvor: http://www.index.hr/vijesti/clanak/australska-vlada-assange-u-svedskoj-mora-imati-posten-tretman/538596.aspx
